Forum o upravljanju internetom (CRO-IGF)

7. izdanje CRO-IGF-a održano je u Opatiji, u okviru MIPRO konferencije, 22. svibnja 2024. godine. 

Forum je imao dva panela: Kibernetička sigurnost (NIS2) i Umjetna inteligencija (AI).

1. Kibernetička sigurnost – NIS2 direktiva (“Direktiva (EU) 2021/305 o mjerama za osiguranje visoke razine sigurnosti mreža i informacijskih sustava u Uniji”) je zakonodavni okvir Europske unije koji se odnosi na sigurnost mreža i informacijskih sustava. Glavni cilj NIS2 direktive je unaprijediti sigurnost mreža i informacijskih sustava u EU na način da proširi i konkretizira odredbe originalne NIS direktive. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je transponirana NIS2 direktiva u hrvatsko zakonodavstvo, stupio je na snagu 15. veljače 2024. godine. Na panel raspravi pridružit će nam se stručnjaci za ovo područje, a naglasak će biti na pitanju – što očekuje obveznike primjene – subjekte?

2. AI – Akt o umjetnoj inteligenciji je prvi pravni okvir za umjetnu inteligenciju koji će svojim pravilima omogućiti pouzdanu primjenu umjetne inteligencije u Europi na način da će se primjena temeljiti na pravima, sigurnosti i etičkim načelima. Na panel raspravi dotaknut ćemo se novosti na ovom području, rizika i dilema koje su vezane za primjenu umjetne inteligencije.

Više informacija možete pronaći na stranici MIPRO konferencije.

Forum o upravljanju internetom (IGF) globalna je inicijativa koja djeluje pod okriljem UN-a s idejom da na jednom mjestu okupi sve zainteresirane da ravnopravno sudjeluju u diskusiji o pitanjima važnim za upravljanje internetom. Inicijativa je nastala 2006. godine na World Summit on Information Society (WSIS) u Tunisu, odlukom generalnog tajnika UN-a kao otvorena platforma za rasprave vezane uz pitanja upravljanja internetom.

Neposredna motivacija za ovu odluku bila je potreba da se u rasprave o upravljanju i regulaciji interneta uključi šira društvena zajednica, obzirom da se uvidjelo da su teme povezane s upravljanjem internetom šire od tema IP adresnog prostora, internetskih protokola i domena. Također je uočena potreba da se u rasprave pored predstavnika država, uključe i drugi dionici poput predstavnika civilnog društva, akademske zajednice, industrije i privatnog sektora.

IGF nema mandat odlučivanja, niti donosi obvezujuće akte, ali svojim rezultatima može utjecati na procese koji imaju obvezujuće učinke. IGF svojim zaključcima i skretanjem pozornosti na teme koje smatra važnim može utjecati na donosioce odluka i tako sudjelovati u formiranju službenog stava ili javne politike.

IGF je potpuno otvoren za sudjelovanje svima koji se interesiraju za pitanja održivosti interneta, njegove stabilnosti, sigurnosti, korištenja i razvoja, a teme za raspravu mogu predložiti svi zainteresirani.

IGF je važna komponenta višedioničkog modela upravljanja internetom što prepoznaju važni akteri globalnog razvoja, kao Svjetski gospodarski forum u Davosu, na kojem je voditeljica MAG-a (Multistakeholder Advisory Group), radne skupine koja koordinira rad IGF-a prezentirala glavne zaključke ovogodišnjeg IGF-a.

Osim globalne IGF inicijative, postoje i regionalne (npr. EuroDIG – European Dialog on Internet Governance, SEEDIG – South East European Dialog on Internet Governance), nacionalne (npr. CRO-IGF), dobne (Youth IGF).

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama Internet Governance Foruma.

IGF inicijative, posebno nacionalne i regionalne su važne jer u svojim sredinama promoviraju komunikaciju u koju su uključene sve zainteresirane strane, potiču razvoj kulture dijaloga različitih dionika o pitanjima povezanim s internetom, što pomaže da formiran prijedlog ili mišljenje uključuje različite perspektive i interese.

Važni principi na kojima je IGF utemeljen su:

• otvorenost i transparentnost (omogućavanje svim zainteresiranim sudjelovanje u IGF-u, uvid javnosti u sve dijelove rada IGF-a)
• inkluzivnosti (omogućiti akvino uključenje svim zainteresiranim)
• bottom-up pristup (uključivanje javnosti u kreiranje programa IGF-a)
• nije namijenjena prodaji roba i usluga
• multistakeholder model (model uključivanja svih zainteresiranih strana: akademske zajednice, poduzetničkog sektore i industrije, udruge civilnog društva i državne i javne uprave).

Pored globalnog IGF-a koji okuplja sudionike iz cijelog svijeta, uslijed potrebe da se pojedina pitanja razmatraju vodeći računa o nacionalnim, regionalnim, kulturološkim i drugim specifičnostima i interesima, ustanovljen je niz regionalnih i nacionalnih IGF inicijativa. Kako bi neka inicijativa bila priznata od strane globalnog IGF-a u Ženevi, ona mora zadovoljiti kriterij otvorenosti i mogućnosti uključenja svih zainteresiranih dionika.

Hrvatski nacionalni IGF ustanovljen je 2015. godine i priznat je od globalnog IGF-a. Hrvatska je među prvim zemljama u široj regiji (npr. Austrija 2015., Slovenija 2016.) koja je uspješno ustanovila nacionalni IGF i time se jasno svrstala na stranu zemalja koje se zalažu za spomenuti višedionički model upravljanja internetom. Osim političke poruke, nacionalni IGF daje nam mogućnost da otvoreno povedemo raspravu ili rasvijetlimo manje poznate teme koje su relevantne za našu zemlju, a tiču se područja upravljanja internetom.

• ukazati različitim zainteresiranim stranama na mogućnosti za uključenje u procese upravljanja internetom, važne za njihovo poslovanje i aktivnosti, te potaknuti na razgovore i ukoliko je potrebno pomoći u boljem razumijevanju tema veznih uz internet;
• osnažiti i zainteresirati sve dionike u Hrvatskoj da aktivno sudjeluju u nacionalnim, a onda izravno ili posredno i regionalnim i internacionalnim procesima upravljanja internetom;
• identificirati teme upravljanja internetom koje su važne Hrvatskoj.

Na forumu sudjeluju ravnopravno svi pojedinci i organizacije, članovi akademske zajednice, industrije i poduzetničkog sektora, civilnog društva i državne uprave zainteresirani za budućnost interneta.

Akademska zajednica

• Tihomir Katulić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Marin Vuković, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu

Privatni sektor / Industrija:

• Adrian Ježina, Telemach
• Hrvoje Hadžić, Ericsson Nikola Tesla
• Martina Silov, CroAI
• Branimir Rajtar, NOG.hr

Javna uprava:

• Tihomir Lulić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
• Marin Ante Pivčević, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
• Krešo Antonović, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
• Nataša Glavor, Ivana Jelačić, CARNET
• Zdravko Jukić, Mislav Hebel, HAKOM

Internet korisnici / Civilno društvo:

• Kristijan Zimmer, HROpen