E-learning akademija

Na samom početku školske godine održavala se dvodnevna radionica. Cilj radionice bio je polaznicima pružiti smjernice vezane uz program te priliku da se međusobno upoznaju i uspostave veze sa svojim kolegama i tutorima. Polaznici su dobiti pregled kolegija, a prošli su i orijentacijski tečaj WebCT alata za udaljeno učenje te uvod u učenje putem interneta.

Ovaj je kolegij polaznike upoznao s konceptom e-learninga te različitim pristupima njegovom organiziranju i izvedbi. E-learning je uspoređen s učenjem na daljinu i drugim oblicima učenja i poučavanja uz pomoć tehnologije. 

Cilj ovog kolegija bio je upoznati polaznike s glavnim teorijama učenja i poučavanja te razviti diskusiju o tome kako se svaka od tih teorija odražava na dizajn i razvoj učinkovitih e-learning programa.

U ovom su kolegiju polaznici naučili kako donositi upućene odluke o izboru tehnologije za e-learning. Glavna tema ovog kolegija bila je složenost procesa izbora tehnologije za e-learning, koji uključuje analizu nekoliko faktora. 

• Zemsky, R. i Massy, W.F. (2006). Ometena inovacija: Što se dogodilo e-learningu i zašto? (Uvod). Edupoint, 47(VI).
• McGreal, R. i Elliott, M. (2005). Tehnologije online učenja (e-learning). Edupoint, 37(V).
• Pratt, D.D. (2006). Dobro poučavanje: jedno rješenje za sve? Edupoint, 48(VI).

Dvodnevna Prijelazna radionica organizirala se na početku drugog semestra. Cilj te radionice bio je okupiti polaznike po drugi puta tijekom školovanja u E-learning akademiji i omogućiti im upoznavanje s novim tutorima i s grupom s kojom će pohađati drugi semestar. Polaznici su se ujedno upoznali sa sadržajem, zadacima i načinima rada u drugom semestru.

 

Polaznici su u ovom kolegiju naučili identificirati ključna pitanja vezana uz planiranje i upravljanje e-learningom, analizirati spremnost Hrvatske za korištenje e-learninga te identificirati motivacijske faktore koji utječu na razvoj e-learninga u svojim i drugim organizacijama.

  

U ovom su kolegiju polaznici proučili nekoliko pristupa određivanju institucijske vizije vezanih uz e-learning, razmotrili mogućnosti dobivanja podrške zainteresiranih strana za aktivnosti vezane uz e-learning. Osim toga, polaznici su razmotrili i organizacijsku kulturu na svojim institucijama i analizirati motivaciju potrebnu za pokretanje e-learninga.

  

Kroz razmatranje različitih mogućnosti koje e-learning nudi, od tzv. hibridnog učenja (nastava se djelomično odvija online, a djelomično u učionici) do potpuno online e-learninga, ovaj kolegij obrađuje modele razvoja programa i izrade online kolegija i tečajeva. Polaznici su učili kako evaluirati koji je pristup prikladan za razvoj e-learninga na njihovoj instituciji te identificirati koja pitanja podrške nastavnom osoblju i studentima utječu na djelotvornost e-learninga.

  

U ovom su kolegiju polaznici evaluirali prijedloge e-learning projekata i njihovog razvoja kroz razmatranje organizacijskih i pedagoških pitanja vezanih uz e-learning, kao i prikladnost pojedinih pristupa podršci nastavnom osoblju i studentima. Polaznici su proučavali i različite strategije financiranja na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Završetkom ovog kolegija završavao je i program.

 

Završna radionica jednodnevno je događanje za sve polaznike iz generacije koja upravo završava svoje školovanje u E-learning akademiji. Cilj završne radionice je omogućiti polaznicima podsjećanje na ono što su naučili kroz dva semestra te da naučeno kroz grupni rad s kolegama polaznicima utvrde. Završna je radionica zamišljena i kao prilika da se polaznici sva tri programa još jednom okupe, sklope čvršća poznanstva i potencijalne poslovne veze. Tom prilikom polaznicima su uručeni certifikati o završenom školovanju na E-learning akademiji.

 

• Bates, T. (2001). National Strategies for e-Learning in Post-Secondary Education and Training. (str. 33-81). Paris: UNESCO.
• The Economist Intelligence Unit (2003). E-Learning Readiness Rankings.
• Bates, A. W. (2004). Upravljanje tehnološkim promjenama: Strategije za voditelje visokih učilišta. Zagreb, Hrvatska: CARNet/Benja. (pdf str. 1-22)

Dvodnevna Prijelazna radionica organizira se na početku drugog semestra. Cilj te radionice je okupiti polaznike po drugi put tijekom školovanja u E-learning akademiji i omogućiti im upoznavanje s novim tutorima i s grupom s kojom će pohađati drugi semestar. Polaznici se ujedno upoznaju sa sadržajem, zadacima i načinima rada u drugom semestru.

 

U ovom se kolegiju budući e-tutori upoznaju s osnovama planiranja tečajeva, jer se pretpostavlja da će u taj posao biti uključeni ili će ga čak i sami obavljati. Osim što se upoznaju s modelom instrukcijskog dizajna, polaznici definiraju ciljeve učenja te osmišljavaju nastavne materijale i aktivnosti. Taj svoj plan budućeg e-learning tečaja uče prezentirati pomoću konceptualne mape.

 

Ovaj kolegij pruža pregled metoda, strategija i tehnika koje su na raspolaganju svim nastavnicima, bez obzira radilo se o tradicionalnom ili virtualnom okruženju. Neke metode, kao što je npr. suradničko učenje, nalaze češću primjenu u e-learning okruženjima, a svojom primjenom polaznicima e-learning tečajeva umanjuju osjećaj izoliranosti ili nedostatka komunikacije.

 

Predmet su ovog kolegija dvije vrste procjene znanja: formativna i sumativna. Iako različite po svojoj svrsi (jedna se primjenjuje u svrhu razvoja učenika, a druga isključivo u svrhu ocjenjivanja njihovog znanja) te dvije vrste dijele iste principe i metode. U kolegiju se razmatra i korištenje tehnologija u procjeni znanja, što može doprinijeti preciznosti rezultata i uštedi vremena potrebnog za ocjenjivanje.

 

Polaznici se u ovom kolegiju upoznaju s akademskom i neakademskom podrškom koja je polaznicima potrebna u virtualnom okruženju. Akademska podrška podrazumijeva pomoć u učenju, koju u e-learning tečajevima pružaju e-tutori. Za više oblika neakademske podrške (administrativna, i tehnička podrška, pomoć u pronalaženju ili pretraživanju izvora…) mogu biti zadužene različite službe u obrazovnoj ustanovi, a e-tutori moraju s tim službama uspostaviti dobru komunikaciju i suradnju.

 

Završna radionica jednodnevno je događanje za sve polaznike iz generacije koja upravo završava svoje školovanje u E-learning akademiji. Cilj završne radionice je omogućiti polaznicima podsjećanje na ono što su naučili kroz dva semestra te da naučeno kroz grupni rad s kolegama polaznicima utvrde. Završna je radionica zamišljena i kao prilika da se polaznici sva tri programa još jednom okupe, sklope čvršća poznanstva i potencijalne poslovne veze. Tom prilikom polaznicima su uručeni certifikati o završenom školovanju na E-learning akademiji.

• Anderson, T. (2006). Poučavanje u kontekstu online učenja. Edupoint, 41(VI).
• University of Victoria Counselling Services (2005). Bloom’s Taxonomy.
• Saskatoon Public Schools, Inc. Online Learning Centre (2004-2006). Instructional Strategies Online.
• Salmon, G. i Giles, K. (2006). Online moderiranje. Edupoint, 41(VI).
• McCracken, H. (2006). Proširenje virtualnog pristupa: Promicanje angažiranosti i zadržavanja putem integriranih sustava podrške. Edupoint, 44(VI).

Dvodnevna Prijelazna radionica organizirala se na početku drugog semestra. Cilj te radionice bio je okupiti polaznike po drugi puta tijekom školovanja u E-learning akademiji i omogućiti im upoznavanje s novim tutorima i s grupom s kojom će pohađati drugi semestar. Polaznici su se ujedno upoznavali sa sadržajem, zadacima i načinima rada u drugom semestru.

U ovom se kolegiju polaznici upoznaju s pojmom i modelima instrukcijskog dizajna te njihovim pojedinim fazama. Posebna pažnja posvećuje se definiranju i formuliranju ciljeva učenja kojima se treba rukovoditi svako planiranje učenja i poučavanja, bez obzira radi li se o tradicionalnom ili virtualnom okruženju.

Glavna je poruka ovog kolegija da dizajner tečaja mora dobro poznavati medije i tehnologije kao i njihove karakteristike, kako bi mogao pravilno odabrati i u svojem radu primijeniti upravo one od njih koje će u učenju i poučavanju dati najbolje rezultate. Pri tom dizajneri tečaja trebaju izbjeći zamku korištenja previše tehnologije, jer u ovom slučaju „više nije nužno i bolje“. Tijekom ovog kolegija očekuje se od polaznika da u E-learning laboratoriju aktivno istražuju odabrane alate i tehnologije.

Polaznici se u ovom kolegiju upoznaju s načinima na koje obrazovne ustanove podupiru razvoj e-learning tečajeva i načinima na koji su organizirale taj rad. Kako E-learning akademija promiče projektni pristup, u nastavku kolegija polaznici se upoznaju s osnovama upravljanja e-learning projektima.

Tijekom ovog kolegija polaznici se informiraju o nekoliko tema kao što su intelektualno vlasništvo i njegova zaštita, evaluacija i osiguranje kvalitete, a koje imaju veliki utjecaj na produkciju e-learning tečajeva. Poznavanje ovih, kao i prije obrađenih tema, polaznici pokazuju i u produkciji vlastitog e-learning materijala na kojem su radili cijeli semestar, a naročito tijekom posljednjeg kolegija.

 

Završna radionica jednodnevno je događanje za sve polaznike iz generacije koja upravo završava svoje školovanje u E-learning akademiji. Cilj završne radionice je omogućiti polaznicima podsjećanje na ono što su naučili kroz dva semestra te da naučeno kroz grupni rad s kolegama polaznicima utvrde. Završna je radionica zamišljena i kao prilika da se polaznici sva tri programa još jednom okupe, sklope čvršća poznanstva i potencijalne poslovne veze. Tom prilikom polaznicima su uručeni certifikati o završenom školovanju na E-learning akademiji.

• Anderson, T. (2007). Ususret teoriji online učenja. Edupoint, 51(VII).
• Siemens, G. (2007). Procjena značajki medija: Korištenje multimedije za postizanje ishoda učenja. Edupoint, 53 (VII).
• Caplan, D. (2005). Razvoj online kolegija. Edupoint, 40(V).
• Sabor Republike Hrvatske (2003). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.
• University of Warwick (2005). Evaluating E-Learning Developments.

Programi E-learning akademije odlikovali su se aktivnim načinom rada. Umjesto pasivnog slušanja predavanja, usvajanja činjenica i pripreme za polaganje ispita jednom godišnje, u ovim se programima od polaznika očekivao aktivni odnos prema vlastitom učenju, samodisciplina i organizacija vlastitog rada i vremena tijekom cijele akademske godine.

To je uključivalo kontinuirano praćenje rasporeda i sudjelovanje u svim aktivnostima koje su njime bile predviđene. Mnoge su aktivnosti bile individualne te je polaznik sam birao vrijeme koje mu je, u okvirima zajedničkog rasporeda, za njih najprikladnije.

Neke aktivnosti, poput online diskusija, su bile grupne i odvijajale su se u rasporedom predviđenom periodu. Iako su polaznici u tom periodu bili i dalje slobodni uključiti se u diskusije kada im je to najbolje odgovaralo, bilo je važno da u diskusijama sudjeluju s ostalim polaznicima u zadanim rokovima, jer je napredak grupe ovisio o sudjelovanju pojedinaca.

Od polaznika se očekivalo poštivanje pravila ponašanja kao što bi to činili i u tradicionalnom obrazovnom okruženju. To se odnosilo na ispunjavanje obaveza, pridržavanje rokova, poštivanje privatnosti, kao i na korektnu komunikaciju u fizičkom i virtualnom okruženju.

Svi programi E-learning akademije bili su organizirani tako da je grupu od dvadesetak polaznika vodio jedan ili dva tutora. Intenzivna komunikacija tutora i polaznika u online okruženju i na radionicama uživo bila je jedna od glavnih značajki programa E-learning akademije. Tutori su stručnjaci za određeni sadržaj pa različite kolegije vode različiti tutori.

Njihova je uloga bila iniciranje i praćenje aktivnosti polaznika. To znači da su se tutori obraćali polaznicima na forumima za diskusiju ili putem elektroničke pošte te im preporučali redoslijed i tempo svladavanja gradiva. Značajna je uloga tutora bila vezana i uz ocjenjivanje pisanih radova polaznika i njihovog sudjelovanja u tematskim diskusijama.

Jedan od najvažnijih zadataka tutora u programu bilo je pozivanje polaznika na diskusijske rasprave o ključnim pitanjima iz sadržaja nastave. Na taj su način motivirali polaznike da pročitaju zadane materijale, da o njima razmisle te da izraze svoj stav. Tutor je pratio i po potrebi sudjelovao u takvoj diskusiji, upozoravajući pritom na različite aspekte izabrane teme, eventualna suprotstavljena mišljenja, nedorečenosti ili kontradikcije, kao i na uspješne zaključke u navodima polaznika.

Uloga tutora u programima E-learning akademije bila je zamišljena  kao uloga mentora koji usmjerava rad polaznika. Uloga tutora nije bila prenositi „gotova“ znanja i uvijek ponuditi točan odgovor. Tutori su prvenstveno nastojali sve polaznike uključiti u rad na što konstruktivniji način, ali su se i sami uključivali u diskusije, grupne zadatke i slično kada su smatrali da je to bilo potrebno.

Za uspješno praćenje nastave, bilo je potrebno imati zadovoljene sljedeće tehničke preduvjete:

• računalo s mogućnošću spajanja na internet (minimum 56 kbps)
• web preglednik (npr. Mozilla Firefox 10, Internet Explorer 9, Safari 5 i Chrome 16)
• e-mail klijent
• multimedijski preglednik (npr. Windows Media Player, VLC media player, Real Player ili sl.)
• Adobe Reader.

Očekivalo se da polaznici imaju osnovne vještine korištenja računala, dobro poznavanje softvera za obradu teksta, web preglednika te korištenja e-pošte. Druge vještine nisu bile nužne, no bile su dobrodošle pri korištenju materijala.

Zaposlenici i suradnici koji su u sudjelovali u uspostavljanju i razvoju E-learning akademije o tome povremeno informiraju javnost na stručnim skupovima, u stručnim časopisima i kroz prisustvo u medijima. S vremenom su proširili svoj interes na područje e-učenja i obrazovanja općenito pa su neki ovdje navedeni radovi rezultat takvog, šireg pristupa ovoj zanimljivoj tematici.

Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju omogućava suvremeno, fleksibilno, dostupno i kvalitetno obrazovanje za društvo znanja. E-learning akademija doprinijet će toj viziji osiguravajući kvalitetno obrazovanje za e-učenje.

ELA će istraživanjem, promicanjem i poučavanjem o metodama, teoriji i najboljim primjerima iz praktične primjene e-učenja, omogućiti razvoj stručnjaka u Hrvatskoj i regiji koji će poticati i primjenjivati e-učenje u svojoj okolini.

Najvažniji strateški ciljevi

1. Razvijati i kontinuirano raditi na unapređenju kvalitete programa, usklađujući ih s globalnim up-to-date znanjem s područja e-učenja.
2. Kontinuirano prilagođavati programe E-learning akademije ciljanim polaznicima i njihovim potrebama.
3. Kontinuirano pružati kvalitetnu uslugu udaljenim polaznicima i predavačima kroz osiguranje kvalitetne organizacije i održavanje kompetencija svih učesnika u poslovnom procesu.